Priopćenje vezano uz nestašicu svinjskog mesa

editor
16
Mar
2023
16 Mar, 2023
Svinjskog mesa će biti sve manje. Zbog toga mu i raste cijena na tržištu.

Postoji li doista strah i mogućnost od nestašice svinjetine?

Kako je došlo do toga? Što možemo očekivati mi kao potrošači?

Strah od nestašice svinjetine postoji, a najveći razlog tome je smanjena proizvodnja svinja u Europi.  U Europi se u 2022.g. broj krmača smanjio za 4,6% u odnosu na 2021. godinu, dok je broj zaklanih svinja smanjen za 9%., a u Hrvatskoj za 5,5%. To je dokaz da velik dio svinjogojske proizvodnje u RH ovisi o uvozu živih životinja. Iz tog razloga Hrvatska je izrazito podložna nestašici svinjetine, pa ako se odgodi da Europa ostane bez mesa, nestašica u Hrvatskoj će se manifestirati vrlo brzo.

Do smanjenja proizvodnje svinja kod nas isto kao i u Europi  došlo je zbog enormnih cijena stočne hrane, repro materijala za proizvodnju stočne hrane te energenata struje,plina i nafte koje koristimo u proizvodnji svinja i stočne hrane, što je sve posljedica rata u Ukrajini.

Samodostatnost u Hrvatskoj iznosi 55% dok je u Europi 105%, po tom pitanju Vlada bi morala hitno pokrenuti mjere za povećanje proizvodnje svinja u Hrvatskoj da samodostatnost podignemo barem za 10 do 20%.

S kakvim se izazovima i problemima proizvođači suočavaju?

Potrošači mogu očekivati povijesno nikad veće cijene, a proizvođači mogu računat povijesno nikad manje zarade 

Ako izuzmemo previsoke cijene, cijene ulaznih troškova, niske cijene otkupa, jedan od velikih izazova za stočare i jedna velika nepoznanica je Europski zeleni plan,  gdje se od  poljoprivrednika očekuju vrlo visoki standardi poslovanja a naši stočari na to nisu pripremljeni.Stočarima odnosno proizvođačima bi se morala pružiti  prilika da iskoriste sve benefite europskog zelenog plana i europske zelene tranzicije tako da stvorimo moderna, resursno učinkovita i gospodarski konkurentna i održiva gospodarstva. Na taj način i hrvatsko svinjogojstvo uvelike bi pomoglo Europskom propisu o klimi za smanjenje emisija ugljika za 55 posto do 2030. godine odnosno klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, 

Novaca iz EU fondova za tu namjenu ima, ali ideja i projekata u hrvatskoj poljoprivredi na tu temu za sada nema.