Bolest, koja napada malu prasad neposredno nakon prasenja, uzrokuje virus iz skupine korona-virusa, a obilježavaju je visoki postotak oboljelih u leglu, povremeno povraćanje i trajno mršavljanje prasadi, uz eventualne živčane poremećaje. Starija prasad i krmače obole s blagim znakovima, bolest u njih ima kratak tijek i brzo prolazi. Virus je osjetljiv prema temperaturi višoj od 56 °C, zatim prema kloroformu i eteru.
Izvori
Izvor zaraze su bolesne svinje, koje izlučuju uzročnike slinom i iscjetkom iz nosa do 7 dana nakon infekcije. Nakon unošenja bolesti u leglo, može oboljeti 10-100 % prasadi, a bolest se brzo proširi po svinjcu tako da obole sve svinje odjednom. Zaraza traje 14 dana, a rijetko dulje.
Putevi prenošenja i širenja
Bolest se širi pomoću zagađenih predmeta, hrane i pribora u svinjcu, te zrakom (aerogeno).
Način ulaska uzročnika u organizam svinja
Virus ulazi u organizam svinje kroz dišne i probavne organe (usta). Nije utvrđeno širenje od krmače na prasad preko posteljice.
Pogodnost za razvoj
Prema zarazi je naročito osjetljiva prasad prvih 7-14 dana života, bez obzira na pasminu, spol, prehranu i način držanja svinja. Krmače, koje su preboljele zarazu, kasnije prase zdravu prasad, otpornu prema toj bolesti (jer je zaštićena pomoću kolostruma). Kad prođe kroz uzgoj, zaraza se više ne vraća. Treba napomenuti da ne obole sva prasad u leglu, niti u svinjcu obole sve krmače s prasadi; općenito obole prasad, čija je krmača, također, bolesna.
Znakovi (simptomi)
Inkubacija traje 5-6 dana. U početku prasad i krmače šmrcaju i kišu. Mlada prasad (mlađa od tri tjedna) tada počnu drhtati, povraćaju, začepljena su, djelomično ili potpuno bez apetita, cvile, gube ravnotežu, postaju preosjetljiva prema podražajima. Odojci su blijede, hladne kože i nakostriješene dlake, rado se zavlače u stelju. Smrt nastupa obično za tri dana. Tjelesna temperatura nešto se povisuje u početku bolesti, ali se za 1-2 dana vraća na normalu, a u većine prasadi ostaje u granicama normale u cijelom tijeku bolesti. U mladih odojaka, koji prežive 3-5 dana bolesti, zatim u oboljelih starih odojaka u dobi 4-6 tjedana, bolest prelazi u kronični oblik. Odojci u tom obliku imaju naduti trbuh, zakržljali su i dehidrirani, stoje pogrbljenih leđa. U dugom tijeku nestaje povraćanja, ali se na njušci i nogama pojavljuje plavilo kože, a iz unutrašnjeg očnog ugla cijedi se blijedo-smeđa tekućina. Takvi kržljavci ugibaju za nekoliko tjedana od gladi ili neke sekundarne infekcije. Živčani poremećaji nastaju do trećeg dana bolesti; to su prenadraženost, drhtanje mišića, pa ukočenost, grčevitost i klecavost hoda. Bolesni odojci očituju poriv hodanja natraške, nekoordinirano se kreću, imaju grčeve, sjede poput psa, leže na boku i veslaju nogama. Na jači zvu ili blagi dodir odojci cvile. U odojaka u dobi od 4-6 tjedana živčani znakovi bolesti slabije su izraženi, samo se životinje zbog djelomične uzetosti zadnjeg dijela tijela u hodu zanose. U teškim slučajevima prasad oslijepe, i to je znak skore smrti. U krmača je bolest općenito blage prirode, slabije jedu, manje doje, tjelesna temperatura nešto je povišena, pokatkad povraćaju, na opip im je vime mlohavo i hladno. Osim tipičnih oblika, koji su u prasadi teški i često sa smrtnim završetkom, a u krmača blagi i bez većih promjena općeg stanja, pojavljuju se i drugi klinički oblici bolesti. Pojedini odojci prežive 3-5 dana bolesti, a tada se za 7-10 dana potpuno oporave; od živčanih oblika bolesti oporavak je izuzetno brz. Bolest se teško dijagnosticira na osnovi kliničke pretrage; sigurna dijagnoza postavlja se serološkom pretragom krvi (pretragom parnih seruma), te izolacijom virusa.
Liječenje
Nema lijeka koji bi bio uspješan u liječenju te bolesti.
Preventiva
Zasad još cjepiva nema. Dobro je nazimice prije pripusta staviti zajedno s bolesnom prasadi da se inficiriaju, jer će nakon preboljenja zaraze kolostrumom prenijeti otpornost na odojke, pa oni neće oboljeti od te zaraze.
Sličnost s drugim bolestima
Bolesti povraćanja i kržljanja odojaka slični su transmisivni gastroenteritis svinja, bolest Aujeszkoga, zarazna uzetost svinja, bjesnoća, svinjska kuga, kolibaciloza i hipoglimija odojaka.
Izvor: Rupić, V. (1986): Veterinar u kući, 1. dio